Bronzano doba
Bronzano doba (2200. do 750/700. p. n. e.) obilježava proizvodnja bronzanog oružja, oruđa i nakita. To je vrijeme intenzivnog razvoja metalurgije, trgovine i obrta.[1]
Bronzano doba i prava revolucija u tehnologiji izrade sredstava za proizvodnju, ustvari, javljaju se onda kada je otkriveno da bakar (oko 90%) sa kalajem (oko 10%) daje izuzetno čvrstu i mnogostruko upotrebljivu leguru - bronzu (mjed, tuč). Bronzano doba je počelo prvo na Bliskom Istoku, gdje je vrlo brzo potisnut kamen kao materijal za izradu oruđa i drugih predmeta. Iz ovog centra, bronza se postepeno širila prema ostalim dijelovima svijeta; u Evropi je bila općepoznata oko 2000 godina prije naše ere, a u Kini oko 600 godina kasnije.[2]
Bronzano doba obilježava, kako upotreba bronze, tako i seoba stočara u vrijeme ranog bronzanog doba (2200. - 1600. p. n. e.) na područje Mediterana. To je bio sljedeći talas indoevropskih doseljenika (nakon prvog talasa seljaka u mlađem kamenom dobu).
Kasno bronzano doba ili vrijeme tzv. kulture polja sa šarama traje od 1300. do 750./700. p. n. e. Nositelji ove evropske kulturne pojave pripadaju indoevropskoj grupi naroda, ali nemaju ista etnička obilježja. Zajednički im je obred spaljivanja umrlih, po čemu je ova kultura dobila ime, i pokapanje ostataka u žarama s prilozima nakita, oružja i oruđa. Ovakvi žarni grobovi tvore velike nekropole.
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Basler Đ. et al., red. (1979): Praistorija jugoslavenskih zemalja - Paleoltsko i mezolitsko doba. Svjetlost i ANUBiH, Sarajevo.
- ↑ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
- Bintliff, John (20. 4. 2012). The Complete Archaeology of Greece: From Hunter‐Gatherers to the 20th Century AD (jezik: engleski) (1 izd.). Wiley. doi:10.1002/9781118255179.ch4. ISBN 978-1-4051-5418-5.
