Jernej Kopitar
| Jernej Kopitar | |
| Rođenje | 21. augusta 1780. Repnje (današnja Slovenija) |
|---|---|
| Smrt | 11. augusta 1844. (dob: 63) Beč, Austrijsko Carstvo |
| Polje | lingvistika slavistika |
Jernej Kopitar (Repnje, 21. augusta 1780. – Beč, 11. augusta 1844.) bio je slovenački lingvista.
1808. godine objavio je prvu slovenačku gramatiku, Grammatik der slavischen Sprache in Krain, Karnten und Steyemark. Bio je najznačajniji saradnik Vuka Karadžića u radu na srpskom književnom jeziku.
Bio je član bečke dvorske biblioteke i cenzor slovenskih i novogrčkih knjiga. Radio je na stvaranju zajedničkog književnog jezika Slovenaca, a pomogao je i projektu Vuka Karadžića u oblikovanju srpskog književnog jezika temeljenog na narodnom govoru. Naime, Jernej Kopitar je preveo (istolkovao) reči na nemački i latinski jezik. Kada je Vuk Karadžić došao u Beč 1813. nakon Prvog srpskog ustanka, napisao je knjigu o propasti tog ustanka. Zamolio je Jerneja, kao cenzora slovenskih knjiga u Beču da mu je objavi. Jernej to nije učinio ali se zainteresovao za rad Vuka Karadžića, pa mu je već naredne godine objavio
- „Pismenicu serbskoga jezika po govoru prostoga naroda napisanu“ kao i
- „Malu prosto-narodnju slavenoserbsku pjesnaricu“.
Do kraja Kopitarevog života, među njima je vladalo izuzetno prijateljstvo i borba za narodni srpski jezik kao zvaničan u Srbiji.
Kao Vukov saradnik Jernej ga je savjetovao:
- da objavi prvu gramatiku srpskog jezika
- da prikuplja a zatim objavi narodne umotvorine
- da prikuplja reči narodnog govora kako bi izdao Prvi srpski rečnik
- Jernej Kopitar – avtorjeva dela v zbirki Digitalne knjižnice Slovenije (sl)
- Josip Marn, Kopitarjeva spomenica, 1880