Sveti Petar

Sveti Petar; Petrus
	Sveti Petar – slika Pietera Paula Rubensa.
Pravo ime	Šimun
Pontifikat
Početak pontifikata	oko 30.
Kraj pontifikata	13. listopada 64.
Prethodnik	–
Nasljednik	Sveti Lino; (67. – oko 79.)
Osobni podaci
Rođen	?; Betsaida, Izrael
Umro	oko 64.; Rim
Svetac
Kanoniziran	prije kongregacije
Štovanje
Slavi se u	kršćanstvu
Spomendan	29. lipnja
Simboli	ključevi raja, papinska odora
Zaštitnik	vidjeti u tekstu
	Normativni nadzor wikipodatci; wikislike; wikigalerija; VIAF; HE; EB; EI; DB;
	Portal o kršćanstvu

Sveti Petar, rodnim imenom Šimun (aram. Kefa, grč. Petros, lat. Petrus: 'stijena'),^[1] predvodnik dvanaestorice apostola,^[2] rimski biskup i prvi papa, kršćanski svetac i mučenik. Njegov blagdan, Petrovo, obilježava se 29. lipnja.

Životopis

Novozavjetni spisi

Nakon Isusa Krista, sv. Petar je najpoznatiji i najčešće spominjani lik u novozavjetnim spisima.^[3] Rođen je u židovskoj obitelji Jone (Ivana) u Betsaidi, gradiću sjeverno od Galilejskog jezera, a živio je u kući u blizini jezera u Kafarnaumu. Bavio se ribarenjem, zajedno s bratom Andrijom, te Ivanom i Jakovom, Zebedejevim sinovima. Prema evanđeljima, Petra je Isus zapazio dok je lovio ribu i rekao mu: »Pođi za mnom... učinit ću te ribarom ljudi.« Petar je ipak ostao nagle naravi te se znao i suprotstaviti Isusu, osobito kada nije bio spreman prihvatiti Isusov kraj na križu. Zvao se Šimun, dok ga Isus nije prozvao Petar, što na grčkom znači Stijena, kako bi označio njegovu vodeću ulogu u Crkvi.^[4] To se dogodilo nakon što je Isus upitao apostole: »A vi, što vi kažete, tko sam ja?«, a Petar mu je rekao: »Ti si Krist-Pomazanik, Sin Boga Živoga.« Petar je kasnije postao rimski biskup i prvi papa. Postao je jedan od dvanaest apostola, kao i njegov brat Sveti Andrija. Petar je bio i jedan od prvih svjedoka praznoga Isusovog groba nakon uskrsnuća, te jedan od onih kojima se uskrsli Krist najprije ukazao. Djela apostolska izvješćuju da je Petar bio prisutan kod silaska Duha Svetoga o prvim Duhovima te je počeo držati govore koji su obraćali tisuće ljudi. U toj se knjizi također čita kako je liječio bolesnike pa su ih ljudi iznosili na trgove da Petrova sjena padne na njih i budu izliječeni.

Zbog svoga je propovijedanja bio bačen u tamnicu. Herod Antipa htio ga je drugi dan pogubiti te tako pridobiti narod za sebe, no Petra je anđeo između četvorice stražara izveo kroz vrata, odveo do Markove kuće, gdje je kršćanska zajednica cijelu noć molila za njega. Petar je potom otišao iz Jeruzalema i tako se spasio. Potaknut viđenjem, odlazi u Cezareju rimskom građaninu Korneliju, ulazi u njegovu kuću, makar to po židovskome zakonu nije smio, te mu navješćuje evanđelje. U Djelima apostolskim to je prikazano kao važna prekretnica u kršćanstvu, jer je tako prvi put ono izašli izvan židovskoga kruga. Petar je propovijedao i u Antiohiji, a osobito je važna bila njegova uloga na prvom jeruzalemskom apostoslokom saboru, kad je odlučeno da se od pogana koji prijeđu na kršćanstvo neće tražiti da obdržavaju sav židovski zakon.

Kršćanska predaja

Zbog njegova boravka u Antiohiji tamošnja ga Crkva vidi svojim prvim biskupom i zaštitnikom Antiohijskog patrijarhata. Propovijedao je po Maloj Aziji. Drevna kršćanska predaja govori o Petrovu boravku u Rimu, gdje je bio prvi biskup carskoga grada. Predaja govori kako je bio optužen da je bacio uroke na jednu od carevih ljubavnica. Na nagovor prijatelja odlučio je pobjeći iz grada, no na putu mu se ukazao Isus. Petar ga je upitao: „Kamo ćeš, Gospodine?” (Quo vadis, Domine?), na što mu je Isus odvratio: „U Rim, da me opet razapnu!” Petar je to shvatio kao znak Božje volje, vratio se u Rim i bio uhićen i bačen u tamnicu.^[5] Ondje je oko 64. godine podnio i mučeništvo. Bio je osuđen na smrt razapinjanjem na križu, no kako se nije smatrao dostojnim smrti jednake Isusovoj, tražio je svoje mučitelje da križ okrenu naopako, što je i učinjeno. Otada se takav križ naziva Petrovim križem. Predaja mu također pripisuje duhovnu kćer, Petronilu.^[6]

Djela

Apostolu Petru predaja pripisuje i desetak apokrifnih spisa.

Prvenstvo u Crkvi

Podrobniji članci o temama: papinstvo i Vatikan

Prvenstvo apostola Petra i njegovih nasljednika na rimskoj biskupskoj stolici ne priznaju kršćanske zajednice izvan zajedništva s Katoličkom Crkvom.

Štovanje

Podrobniji članci o temama: Bazilika Svetog Petra i Petrovo

U katoličkom kalendaru sveti Petar štuje se skupa sa svetim Pavlom, a njihov se blagdan slavi 29. lipnja. Obično ga se u kršćanskoj ikonografiji prikazuje s ključevima u rukama, jer mu je Isus u evanđelju predao ključeve kraljevstva nebeskog. Zaštitnik je Crkve, Rima, papa, ribara, pekara, mesara, graditelja mostova, urara, postolara, gladnih, zidara, brodograditelja i mnogih mjesta širom svijeta. Uz to, 22. veljače slavi se Katedra Svetog Petra, kao znak jedinstva Crkve. Po svetom Petru nazvano je mnogo lokaliteta i crkava u svijetu, najveća od kojih je bazilika Svetog Petra u Rimu.

Ime apostola Petra koristi se i u raznim izrazima vezanima uz Crkvu i papinstvo: „Petrova stolica” (Cathedra sancti Petri, Apostolska stolica), „Petrova lađa” (Katolička Crkva), Patrimonij (baština) sv. Petra (srednjovjekovni naziv za papinske posjede), „Petrov novčić” („Petrov obol” ili „Petrov dinar”, novčani iznos koji vjernici daruju rimskom biskupu kao Petrovu nasljedniku).^[1]

Mnogi umjetnici bili su nadahnuti životom i djelovanjem apostola Petra. Poznat je roman poljskoga književnika Henryka Sienkiewicza Quo vadis? u kojem je apostol Petar jedan od likova.

Štovanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj, između ostalih, postoji mjesto u Istri, Sveti Petar u Šumi, gdje pavlini imaju samostan. U Prigorju postoje općinska središta Sveti Petar Čvrstec i Sveti Petar Orehovec, također postoji naselje u Ogulinu nazvano Sveti Petar. Po Svetom Petru nazvani su svjetionici, otoci i naselja na Jadranu. Kod Splita se nalazi Sumpetar, a na Braču naselje Supetar. Sjeverno od Dubrovnika nalazi se Petrovo Selo. U Župi dubrovačkoj nalazi se naselje Petrača. U Osječko-baranjskoj županiji, odnosno u Baranji nalazi se mjesto Baranjsko Petrovo Selo.

Izvori

1 2 Petar, sv. Hrvatska enciklopedija (mrežno izdanje). LZMK. 2013. Pristupljeno 24. rujna 2026.
↑ Tomić, Celestin. 1994. Počeci Crkve - Petar, prvak apostolski. Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca. Zagreb.
↑ Benedikt XVI. Petar, ribar pozvan da lovi ljude, kateheza na općoj audijenciji (PDF). Tjedni bilten 20/2006. IKA: 34. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2017. Pristupljeno 13. kolovoza 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
↑ Benedikt XVI. Posebna Petrova uloga u apostolskome zboru, kateheza na općoj audijenciji (PDF). Tjedni bilten 23/2006. IKA: 32. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2017. Pristupljeno 13. kolovoza 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
↑ Antolović, Josip. 1998. Duhovni velikani: sveci Katoličke crkve. Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove. Zagreb.
↑ Sveci.net. sveci.net. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 8. rujna 2022.

Literatura

Benedikt XVI., Isus se prilagođava čovjeku Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. srpnja 2017. (Wayback Machine), kateheza na općoj audijenciji, Tjedni bilten 21/2006., str. 30-31, IKA, pristupljeno 30. listopada 2015.
Sveti Petar Apostol Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine), sveci.net, pristupljeno 30. listopada 2015.

Vanjske poveznice

Portal Kršćanstvo

Sestrinski projekti

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Sveti Petar
	Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Sveti Petar
	Wikicitati imaju zbirke citata o temi Sveti Petar

[HE-1] 1 2 Petar, sv. Hrvatska enciklopedija (mrežno izdanje). LZMK. 2013. Pristupljeno 24. rujna 2026.

[2] Tomić, Celestin. 1994. Počeci Crkve - Petar, prvak apostolski. Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca. Zagreb.

[BPet-3] Benedikt XVI. Petar, ribar pozvan da lovi ljude, kateheza na općoj audijenciji (PDF). Tjedni bilten 20/2006. IKA: 34. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2017. Pristupljeno 13. kolovoza 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

[BPos-4] Benedikt XVI. Posebna Petrova uloga u apostolskome zboru, kateheza na općoj audijenciji (PDF). Tjedni bilten 23/2006. IKA: 32. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2017. Pristupljeno 13. kolovoza 2021.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)

[5] Antolović, Josip. 1998. Duhovni velikani: sveci Katoličke crkve. Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove. Zagreb.

[SNSaP-6] Sveci.net. sveci.net. Inačica izvorne stranice arhivirana 4. ožujka 2016. Pristupljeno 8. rujna 2022.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

v r u Apostoli Isusa Krista
Dvanaestorica	Petar • Andrija • Jakov Zebedejev (stariji) • Ivan • Filip • Bartolomej • Toma • Matej • Jakov Alfejev (mlađi) • Juda Tadej • Šimun Kanaanac • Juda Iškariotski
Nasljednik Jude Iškariotskog	Matija

v r u Pape Katoličke Crkve
1. − 4. stoljeće	sv. Petar • sv. Lino • Anaklet • Klement I. • Evarist • Aleksandar I. • Siksto I. • Telesfor • Higin • Pio I. • Anicet • Soter • Eleuterije • Viktor I. • Zefirin • Kalist I. • Urban I. • Poncijan • Anter • Fabijan • Kornelije • Lucije I. • Stjepan I. • Siksto II. • Dionizije • Feliks I. • Eutihijan • Kajo • Marcelin • Marcel I. • Euzebije • Miltijad • Silvestar I. • Marko • Julije I. • Liberije • Damaz I. • Siricije • Anastazije I.
5. − 8. stoljeće	Inocent I. • Zosim • Bonifacije I. • Celestin I. • Siksto III. • Lav I. • Hilarije • Simplicije • Feliks III. • Gelazije I. • Anastazije II. • Simah • Hormizda • Ivan I. • Feliks IV. • Bonifacije II. • Ivan II. • Agapet I. • Silverije • Vigilije • Pelagije I. • Ivan III. • Benedikt I. • Pelagije II. • Grgur I. • Sabinijan • Bonifacije III. • Bonifacije IV. • Adeodat I. • Bonifacije V. • Honorije I. • Severin • Ivan IV. • Teodor I. • Martin I. • Eugen I. • Vitalijan • Adeodat II. • Donus • Agaton • Lav II. • Benedikt II. • Ivan V. • Konon • Sergije I. • Ivan VI. • Ivan VII. • Sisinije • Konstantin • Grgur II. • Grgur III. • Zaharija • Stjepan (II.) • Stjepan II. • Pavao I. • Stjepan III. • Hadrijan I. • Lav III.
9. − 12. stoljeće	Stjepan IV. • Paskal I. • Eugen II. • Valentin • Grgur IV. • Sergije II. • Lav IV. • Benedikt III. • Nikola I. • Hadrijan II. • Ivan VIII. • Marin I. • Hadrijan III. • Stjepan V. • Formoz • Bonifacije VI. • Stjepan VI. • Roman • Teodor II. • Ivan IX. • Benedikt IV. • Lav V. (papa) • Sergije III. • Anastazije III. • Lando • Ivan X. • Lav VI. • Stjepan VII. • Ivan XI. • Lav VII. • Stjepan VIII. • Marin II. • Agapet II. • Ivan XII. • Benedikt V. • Lav VIII. • Ivan XIII. • Benedikt VI. • Benedikt VII. • Ivan XIV. • Ivan XV. • Grgur V. • Silvestar II. • Ivan XVII. • Ivan XVIII. • Sergije IV. • Benedikt VIII. • Ivan XIX. • Benedikt IX. • Silvestar III. • Grgur VI. • Klement II. • Damaz II. • Lav IX. • Viktor II. • Stjepan IX. • Nikola II. • Aleksandar II. • Grgur VII. • Viktor III. • Urban II. • Paskal II. • Gelazije II. • Kalist II. • Honorije II. • Inocent II. • Celestin II. • Lucije II. • Eugen III. • Anastazije IV. • Hadrijan IV. • Aleksandar III. • Lucije III. • Urban III. • Grgur VIII. • Klement III. • Celestin III. • Inocent III.
13. − 16. stoljeće	Honorije III. • Grgur IX. • Celestin IV. • Inocent IV. • Aleksandar IV. • Urban IV. • Klement IV. • Grgur X. • Inocent V. • Hadrijan V. • Ivan XXI. • Nikola III. • Martin IV. • Honorije IV. • Nikola IV. • Celestin V. • Bonifacije VIII. • Benedikt XI. • Klement V. • Ivan XXII. • Benedikt XII. • Klement VI. • Inocent VI. • Urban V. • Grgur XI. • Urban VI. • Bonifacije IX. • Inocent VII. • Grgur XII. • Martin V. • Eugen IV. • Nikola V. • Kalist III. • Pio II. • Pavao II. • Siksto IV. • Inocent VIII. • Aleksandar VI. • Pio III. • Julije II. • Lav X. • Hadrijan VI. • Klement VII. • Pavao III. • Julije III. • Marcel II. • Pavao IV. • Pio IV. • Pio V. • Grgur XIII. • Siksto V. • Urban VII. • Grgur XIV. • Inocent IX. • Klement VIII.
17. stoljeće − danas	Lav XI. • Pavao V. • Grgur XV. • Urban VIII. • Inocent X. • Aleksandar VII. • Klement IX. • Klement X. • Inocent XI. • Aleksandar VIII. • Inocent XII. • Klement XI. • Inocent XIII. • Benedikt XIII. • Klement XII. • Benedikt XIV. • Klement XIII. • Klement XIV. • Pio VI. • Pio VII. • Lav XII. • Pio VIII. • Grgur XVI. • Pio IX. • Lav XIII. • Pio X. • Benedikt XV. • Pio XI. • Pio XII. • Ivan XXIII. • Pavao VI. • Ivan Pavao I. • Ivan Pavao II. • Benedikt XVI. • Franjo Trenutačni: Lav XIV.