Prijeđi na sadržaj

1988.

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice 1988)
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 19. vijek – 20. vijek – 21. vijek
Decenija: 1950-e  1960-e  1970-e  – 1980-e –  1990-e  2000-e  2010-e
Godine: 1985 1986 1987 – 1988 – 1989 1990 1991
1988.. po kalendarima
Gregorijanski 1988.. (MCMLXXXVIII)
Ab urbe condita 2741.
Islamski 1408–1409.
Iranski 1366–1367.
Hebrejski 5748–5749.
Bizantski 7496–7497.
Koptski 1704–1705.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat 2043–2044.
• Shaka Samvat 1910–1911.
• Kali Yuga 5089–5090.
Kineski
• Kontinualno 4624–4625.
• 60 godina Yang Zemlja Zmaj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11988.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1988 (MCMLXXXVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u petak (link pokazuje kalendar).

1988:
<1> • <2> • <3> • <4> • <5> • <6>
<7> • <8> • <9> • <10> • <11> • <12>
Rođenja • Smrti

Događaji

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj

[uredi | uredi kod]
  • 1. 1. - SFRJ je nestalna članica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1988-89.
  • 2. 1. - Potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i SAD, na snazi od sledeće godine (Meksiko se pridružuje 1994, → NAFTA)
  • 4. 1. - Dio konstrukcije mosta na Poljičkoj ulici u Splitu se odvojio od potpornih stupova i srušio nekoliko centimetara ispred autobusa koji je stajao na stanici usmrtivši troje prolaznika.[1]
  • 3. 1. - Slobodan Milošević lakše povređen u saobraćajnoj nezgodi kod Šimanovaca.
  • 6. 1. - Srećko Badurina posvećen u Rimu za šibenskog biskupa (do 1996).
  • 7. 1. - Predsedništvo SR Srbije pokrenulo inicijativu za promenu ustava Srbije.
  • 7 - 8. 1. - Afgansko-sovjetski rat - Bitka za brdo 3234, sovjetski padobranci se odbranili od mnogobrojnijih mudžahedina u provinciji Paktija.
  • 8. 1. - Završena i treća jedinica nuklearke Palo Verde u Arizoni - sa 32.340 GWh neto proizvodnje (2017), najveća elektrana u SAD.
  • 9. 1. - Jak zemljotres kod Tirane, osetio se u delovima Jugoslavije.
  • 10. 1. - Okončana je operacija Magistral, Opkoljeni Host je deblokiran ali kada se vojska povukla krajem meseca, mudžahedini su nastavili opsadu.
  • 11. 1. - Prva Intifada: štrajk palestinskih trgovaca u gradovima, barikade u selima, značajna izraelska represija.
  • 13. 1. - Umro predsednik Republike Kine/Tajvana Chiang Ching-kuo, nasleđuje potpredsednik Lee Teng-hui (do 2000).
  • januar - Nakon 16 meseci lutanja, teretni brod Khian Sea izručio 4.000 tona toksičnog otpada na Haiti.
  • januar - U SSSR se feljtonski objavljuje roman "Doktor Živago".
  • januar - Radio Slobodna Evropa feljtonizira knjigu "Crveni horizonti" prebega iz Securitatee gen. Iona Mihaia Pacepe: rumunske ulice su navodno puste tokom emisija, a direktor programa Vlad Georgescu umire od raka kasnije tokom godine, navodno ozračen od tajne službe[2].
  • 16. 1. - Prva slaninijada u Kačarevu.
  • 16. 1. - U Bugarskoj osnovano Nezavisno društvo za zaštitu prava čoveka.
  • 16. 1. - Carapintadas: nova pobuna potpukovnika Alda Rica koji se protivi suđenjima za Prljavi rat u Argentini (još jedna slična u decembru).
  • 17. 1. - Ponovljeni izbori na Haitiju, Leslie Manigat izabran uz odziv manji od 10%.
  • 27. 1. - Australija uvela prve plastične novčanice povodom 200-godišnjice naseljavanja.
  • 29. 1. - SFRJ i Italija potpisale memorandum o razumevanju, trogodišnji program saradnje i razvoja po kome će Italija dati 417 miliona dolara pomoći i kredita[3].
  • 30 - 31. 1. - Mateja Svet pobedila u veleslalomu i slalomu na Kranjskoj gori.
  • 31. 1. - Nedeljnik "Špigel" objavljuje tekst telegrama koji bi doveo u vezu austrijskog predsednika Kurta Waldheima sa ratnim zločinima u Jugoslaviji, ali komisija istoričara koja se bavi njegovim slučajem ne može naći original telegrama.
  • 31. 1. - U Jugoslaviji zabeležen 21 slučaj AIDS[4], u aprilu se pominje 34, u septembru 40.

Februar/Veljača

[uredi | uredi kod]
  • 4. 2. - Nikolaj Buharin rehabilitovan, kasnije tokom godine posmrtno vraćen u Akademiju nauka i partiju, tokom godine rehabilitovani još neki stari boljševici.
  • 5. 2. - Sud na Floridi optužio vojnog diktatora Paname Manuela Noriegu za trgovinu drogom, SAD sledećeg meseca uvode sankcije (→ Invazija SAD na Panamu 1989/90).
  • 9. 2. - Velike poplave i klizišta u državi Rio de Janeiro, 300 mrtvih.
  • 10. 2. - Jugoslovenska komisija istoričara i eksperata izjavljuje da je telegram koji povezuje Valdhajma sa ratnim zločinima falsifikat[5][6].
  • 12. 2. - Incident u Crnom moru: sovjetska fregata Bezzavetni namerno udarila u američku krstaricu USS Yorktown koji je tvrdila pravo nevinog prolaza kroz sovjetske vode.
  • 12. 2. i 19. 2. - Brojevi 8 i 9 "Mladine": uvodnik "Mamula Go Home" kritikuje prodaju oružja gladnoj Etiopiji, a sledeći broj izveštava o navodnoj upotrebi regruta za gradnju vile Branka Mamule, saveznog sekretara narodne odbrane, u Opatiji.
  • 13 - 28. 2. - Zimska olimpijada u Kalgariju, medalje za Jugoslaviju: Mateja Svet srebrna (alpsko skijanje), Muški tim u skijaškim skokovima - srebrna, Matjaž Debelak bronzana (pojedinačno skijaški skokovi).
  • 14. 2. - Požar u Biblioteci Akademije nauka SSSR u Lenjingradu, uništeno između 300 i 400 hiljada knjiga od 12 miliona; 3,5 miliona jedinica je nakvašeno ali je većinom spašeno.
  • februar-april - Iračko-iranski rat: peti i najjači "Rat gradova", Iračani ispaljuju rakete na 37 iranskih gradova, a Iranci uzvraćaju.
  • 17. 2. - Eksplozija auto-bombe ispred banke u Oshakatiju na severu Namibije, 27 mrtvih, Južna Afrika i SWAPO se međusobno optužuju.
  • 19. 2. - Egipat traži od Jugoslavije izručenje Halida Abdela Nasera, sina pokojnog predsednika, pod optužbom da je finansirao grupu koja je napadala američko i izraelsko diplomatsko osoblje.
Rat za Nagorno-Karabah (1994)

Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]
  • 3. 3. - Rumunsko Nacionalno veće pokreće program Sistematizacije koji podrazumeva da se do 2000. poruši polovina od 14.000 sela; hiljade etničkih Mađara beže u Mađarsku[7][8].
  • 3. 3. - Spajanjem Liberalne i Socijaldemokratske partije u Britaniji nastaju Liberalni demokrati (naziv od oktobra 1989), sledećeg jula lider postaje Paddy Ashdown (do 1999).
  • 6. 3. - Operacija Flavius: SAS-ovci ubili trojicu pripadnika IRA-e na Gibraltaru - trebalo je da ih uhapse jer su pripremali bombu.
  • 8. 3. - Porodica Ovečkin, majka i 11-oro dece, otela avion kako bi pobegli iz SSSR - u napadu specijalaca poginula četiri taoca, petoro Ovečkinih izvršilo samoubistvo.
  • 13. 3. - Japanska ostrva Honshu i Hokkaidō povezana tunelom Seikan, dužine 53,85 km, od čega 23,3 ispod mora.
  • 13. 3. - Članak Nine Andrejeve "Ne mogu se odreći principa" u "Sovjetskoj Rosiji": kritika Gorbačova i perestrojke - otkriveni konzervativni otpori promenama, strah liberala do odgovora u "Pravdi" 5. aprila.
  • 14. 3. - Mihail Gorbačov stigao u petodnevnu posetu Jugoslaviji (Beograd, Ljubljana, Dubrovnik), potpisan dokument o poštovanju "jednakih prava i jednake sigurnosti" svih država (nemešanje u unutrašnje stvari drugih država), poziva na ujedinjenu Evropu s manje naoružanja.
  • mart - Iračko-iranski rat: iransko-kurdske ofanzive prema Sulejmaniji i brani Darbandikhan.
  • 16. 3. - Hapad otrovnim gasom na Halabdžu, Sadamov genocidni napad na domaće Kurde u gradu koju su nedavno zauzeli Iranci.
  • 16. 3. - Afera Iran-Contra: optuženi su potpukovnik Oliver North i kontraadmiral John Poindexter.
  • 16. 3. - Napad na groblju Milltown u Belfastu: militantni unionista napao pištoljem i bombama okupljene na sahrani trojice pripadnika IRA, ubijeno troje, šezdeset ranjenih.
  • 17. 3. - Operacija Golden Pheasant: američko pojačanje honduraskoj vojsci, nakon što su nikaragvanske trupe ušle u Honduras protiv kontraških pozicija.
  • 19. 3. - "Ubistvo kaplara" u Belfastu: dvojica britanskih kaplara ubijena nakon što su se uvezli u pogrebnu povorku ubijenih tri dana ranije.
McDonald's na Slaviji (2013)

April/Travanj

[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj

[uredi | uredi kod]
  • 1. 5. - Predsednik Predsedništva Lazar Mojsov otvorio Staru Budvu, koja se obnavljala od potresa 1979.
  • 1. 5. - InterCity-Express postigao brzinski rekord na specijalnoj deonici između Fulde i Würzburga, 406,9 km/h.
  • 4. 5. - Katastrofa PEPCON - ogromna eksplozija u fabrici raketnog goriva u Henderson, Nevada.
  • 7. 5. (ili 8. 5.?) - Održan prvi Beogradski maraton - pobednici Rifat Zilkić i Radisavka Račić (23 km).
  • 8. 5. - Osnovan Demokratski savez, prva opoziciona partija u SSSR.
  • 10. 5. - Afera Agrokomerc: pročitana optužnica protiv Fikreta Abdića , Hakije Pozderca i još 23[12] - menice bez pokrića u vrednosti od milijardu dolara, pominje se mogućnost smrtne kazne.
  • 10. 5. - Štrajkuje 3.000 radnika prištinske građevinske firme "Ramiz Sadiku", traže se martovska i aprilska plata i povišica od 100%.
  • 10. 5. - Zaplenjen ceo tiraž "Mladine" zbog članka "Noć dugih noževa", koji je najavljivao hapšenja u Sloveniji.
  • 11. 5. - FK Borac Banja Luka osvojio Kup Maršala Tita (jedini drugoligaš koji je to uspeo).
  • 13. 5. - Vijetnamski politbiro usvojio rezoluciju br. 13 o inostranoj politici: proširiti odnose, okončati embargoe, privući strane investicije. U toku je povlačenje vijetnamskih trupa iz Kampućije.
  • 14. 5. - Savezna skupština podržala Savezno izvršno vijeće Branka Mikulića, što otvara put za sporazum sa MMF[13]. Mikulić odbacuje pozive za ostavku iz Slovenije i Hrvatske zbog loše ekonomske situacije.
  • 15. 5. - Raif Dizdarević dolazi na čelo Predsedništva SFR Jugoslavije nakon Lazara Mojsova.
  • 15. 5. - TV Zagreb počinje emitirati eksperimentalni treći program, u Zagrebu i okolici.
  • 15. 5. - Počinje povlačenje Sovjeta iz Afganistana.
  • 16. 5. - Rekonstrukcija Saveznog izvršnog veća, gen. Veljko Kadijević postaje savezni sekretar za narodnu odbranu nakon adm. Branka Mamule (do 1992).
    • SIV uvodi ograničenje uvećanja plata, u skladu sa sporazumom sa MMF (stand-by kredit od 430 mil. dolara); prethodnog dana Skupština donela i zakon kojim se smanjuje javna potrošnja. Ovo izaziva nove štrajkove, npr. marš rudara iz Tuzle do Savezne skupštine krajem meseca[14].
Propagandna markica za Perestrojku
  • maj - Perestrojka: stupa na snagu Zakon o kooperativama, prvi put od Nove ekonomske politike 1920-tih dozvoljeno privatno vlasništvo u preduzećima.
  • maj - Gilgitski masakr: ugušena pobuna šiita na severu Pakistana, u čemu je učestvovala i oružana grupa na čelu sa Osamom bin Ladenom.
  • svibanj - U Zagrebu otvorena Vojna bolnica, kasnija Klinička bolnica Dubrava.
  • 22. 5. - János Kádár se povukao sa čela Mađarske radničke socijalističke partije, sledi Károly Grósz (do 1989). Mađarska je u ekonomskim problemima, ove godine je olakšano putovanje na zapad.
  • 24. 5. - Section 28: u Velikoj Britaniji zabranjena promocija homoseksualnosti - povučeno 2000. u Škotskoj i 2003. u Engleskoj i Velsu.
  • 25. 5. - U Beogradu održan poslednji Slet mladosti (poslednja štafeta nošena prethodne godine).
  • 25. 5. - Skupština SR Srbije donela Zakon o zabrani pušenja u javnim i radnim prostorijama.
  • 26. 5. - Predsedništvo SFRJ demantuje pisanje "Mladine" da je vojska planirala puč i hapšenje nekih intelektualaca u SR Sloveniji prošlog marta.
  • 27. 5. - Somalilandski rat za nezavisnost: gerila pokreće Hargeisa-Buraosku ofanzivu - Burao pada danas a Hargeisa do 1. juna. Vladine trupe vrše masovnu pljačku i ubijanje, oba grada su razorena u artiljerijskom i avionskom bombardovanju vlade.
  • 28. 5. - SIV najavljuje ostatak paketa mera: kontrola plata, uklanjanje kontrole sa nekih uvoznih artikala i većine cena (što izaziva nezadovoljstvo radnika) - ovo je uslov da MMF reprogramira dugove i dâ nove kredite. Dinar devalviran 23,9%[15] (srednji kurs USD 1.922,75 din; DEM 1.129,4); struja skuplja 31%, benzin 32%.
  • 29 - 31. 5. - Konferencija SKJ: kritika rukovodstva jer ekonomska kriza podriva autoritet partije (zaduženost 21 mlrd. dolara, inflacija 170%, nezaposlenost 15%, životni standard pao 40% od 1980). CK SKJ dobio ovlašćenje da sazove vanredni kongres i zameni rukovodstvo ako se ekonomske reforme ne sprovedu brzo[16].
  • 29. 5. - 3. 6. - Moskovski samit: Gorbačov i Regan finalizuju Ugovor o nuklearnim snagama prelaznog dometa (INF); Regan se 31. 5. obraća studentima.
Janez Janša (2011)
  • 31. 5. - Janez Janša, član predsedništva Socijalističke omladine u Sloveniji i saradnik "Mladine", pritvoren u Ljubljani pod optužbom "odavanja vojne tajne", kao i zastavnik Ivan Borštner. Novinar David Tasić uhapšen 4. juna, svi su predati vojnom sudu.

Jun/Juni/Lipanj

[uredi | uredi kod]
  • 1. 6. - SIV podneo Skupštini paket "radikalnih" protržišnih mera (slobodne cene, profitni motiv, akcije, likvidiranje preduzeća u stečaju).
  • 3. 6. - Štrajk u pamučnoj industriji "Đuro Salaj" u Mostaru protiv vladinog dekreta o ograničenju plata.
  • 4. 6. - Arzamaska železnička katastrofa: eksplodirala tri vagona sa 120 tona eksplozivnih materija, 91 poginuli.
  • 6. 6. - Predsedništvo SK Slovenije traži od vojnog suda da opravda optužbe protiv uhapšene trojice.
  • 10. 6. - "Pevajuća revolucija", masovne pevačke demonstracije u Estonskoj SSR.
  • 11. 6. - Na Wembleyju održan veliki koncert povodom predstojećeg 70. rođendana Nelsona Mandele.
  • 11. 6. - Operacija Mount Hope III: Amerikanci pokupili u Čadu helikopter sovjetske izrade Mil Mi-24, zaostao iz konflikta sa Libijom.
  • 12. 6. - Završeno Prvenstvo Jugoslavije u fudbalu: Crvena Zvezda poen ispred Partizana, u Kup UEFA idu još Velež i Dinamo (Zg).
  • 12. 6. - Parlamentarni izbori u Francuskoj 1988 na kojima pobjedu odnosi lijevi blok na čelu sa socijalistima i preuzima vladu od desnice, okončavši tako kohabitaciju predsjednika Mitteranda i premijera Chiraca.
  • 12. 6. - Vrhunac proslave 1000-godišnjice krštenja Rusije (→ Krštenje Rusije).
  • 13 - 16. 6. - Očajnički iranski kontranapad - početni prodori odbijeni.
  • 14. 6. - Počinje mali požar u Yellowstone-u koji će do jeseni sagoreti 3.000 kv.km (36%) parka.
  • jun - U intervjuu NIN-u Milošević poziva na slogu svih nacionalnih snaga, "Srbija mora da se... konstituiše kao država, odnosno kao republika, bez obzira na specifičnosti, na način na koji su to druge republike u Jugoslaviji".
  • jun - Samit Arapske lige u Alžiru, odlučeno da se finansijski pomaže Prva intifada.
  • 16. 6. - Demonstracije u Budimpešti povodom 30-godišnjice pogubljenja Imre Nagya, policija pretukla stotinak ljudi i uhapsila 19.
  • 17. 6. - Demonstracije radnika "Zmaja" pred zgradom Skupštine SFRJ. Taj prvobitno socijalni protest, kao i mnogi masovni protesti koji su usledili, predstavljao je uvod u "događanje naroda".
  • 18. 6. - Operacija Četrdeset zvezda: iračke snage i Narodni mudžahedini Irana zauzeli Mehran.
  • 20. 6. - Festival Ilidža - najuspešniji debitant Svetlana Veličković, sa pesmom "Ja sam cvetak zanovetak".
  • 20. 6. - Vojni udar na Haitiju: odgovor komandanta vojske i bivšeg šefa države Henrija Namphyja na pokušaj predsednika Manigata da ga smeni.
  • 21. 6. - U Ljubljani veliki miting podrške uhapšenoj trojici (Janša, Borštner, Tasić, kao i Zavrl - optužnica podignuta 30. juna). Istog dana počinje štrajk radnika mariborskog TAM-a[17], traže 50% povišice, u jednom trenutku su blokirali međunarodnu prugu. JNA tvrdi da se uvećalo neprijateljstvo prema njenom osoblju u Sloveniji[18].
  • 22. 6. - Prikazan film Who Framed Roger Rabbit.
  • 25. 6. - Okončan UEFA Euro 1988 u Zapadnoj Nemačkoj: SSSR - Holandija 0:2.
  • 26. 6. - Airbus A320-111 pao na aeromitingu u Habsheimu.
  • 27. 6. - Sudar vozova na pariskoj Gare de Lyon, 56 mrtvih.
  • 28. 6. - Hanoverski samit Evropskog saveta ponovo pokreće debatu o Ekonomskoj i monetarnoj uniji, od Delorovog komiteta guvernera centralnih banaka zatraženo da predlože novi raspored koraka.
  • 30. 6. - Stipe Šuvar novi predsjednik Predsjedništva CK SKJ nakon Boška Krunića (protukandidat bio Ivica Račan).

Jul/Juli/Srpanj

[uredi | uredi kod]
  • 1. 7. - Završena XIX konferencija KPSS: okončava se monopol partije u ekonomskim i drugim nepolitičkim pitanjima, najesen izmene ustava i izbornog sistema, biće osnovan Kongres narodnih deputata.
  • 1. 7. - Uveden nemački indeks akcija DAX.
Iran Air let 655
  • 3. 7. - Iran Air let 655: američka krstarica USS Vincennes oborila iranski putnički avion, nakon što je pogrešno identifikovan kao lovac - poginulo 290 ljudi.
  • 3. 7. - Završen drugi most preko Bosfora, Fatih Sultan Mehmet, raspona 1.090 metara.
  • 4. 7. - Izdat je debitantski album Kylie Minogue, Kylie (godinu dana nakon debitantskog singla Locomotion).
  • 6. 7. - Radnici iz Borova pred Saveznom skupštinom, deo upao u zgradu, traže duplo veće plate. Radnici varaždinskog "Vartilena" u Zagrebu.
  • 6. 7. - Eksplozija gasne platforme Piper Alpha u Severnom moru, poginulo 165 radnika i dvojica na spasilačkom brodu.
  • 7. 7. - Sastanak Saveta za uzajamnu ekonomsku pomoć (SEV) u Pragu ističe cilj stvaranja integrisanog tržišta, uz više pažnje prema kapitalističkim zakonima ponude i potražnje - Rumunija protiv.
  • 9. 7. - U Novom Sadu održan prvi miting u znak podrške srpskom državnom rukovodstvu: došlo je oko 1000 Srba sa Kosmeta kojima se pridružuje više desetina hiljada Novosađana. Do oktobra se u svim većim mestima Srbije, pod pokroviteljstvom Socijalističkog saveza, organizuju mitinzi podrške Srbima i Crnogorcima sa Kosova, kao i predsedniku CK SK Srbije Slobodanu Miloševiću). Ova događanja nazvana su "mitinzi istine" ili "mitinzi solidarnosti".
  • 9. 7. - U "Politici" prvi put objavljena rubrika "Odjeci i reagovanja"[19].
  • 11. 7. - Mihail Gorbačov stigao u šestodnevnu posetu Poljskoj.
  • 11. 7. - Palestinski militanti napali grčki kruzer City of Poros, ubijeno devet turista, ranije tokom dana na doku u Pireju eksplodirala auto-bomba s dvojicom putnika, možda namenjena brodu.
  • 12. 7. - Prikazan prvi film Die Hard.
  • jul - Dejan Savićević i Darko Pančev potpisali za "Zvezdu".
  • jul - Odbor za odbranu slobode misli i izražavanja izneo Predlog za kritičko preispitivanje istorijske uloge Josipa Broza Tita.
  • 17. 7. - Prema "Vjesnikovoj" analizi, tokom 1987. i '88. nije bilo susreta fudbalske Velike četvorke bez sukoba navijača, što je naročito bilo izraženo između Crvene zvezde i Hajduka; rivalstvo postoji i između riječke "Armade" i Dinamovih Bad Blue Boysa.[20]
  • 18. 7. - Počelo suđenje Četvorici pred vojnim sudom u Ljubljani, pred zgradom su protesti. Dva dana kasnije, deo delegata slovenačke skupštine stoji minut tišine, protestujući zbog suđenja trojici novinara.
  • 19. 7. - Početak masovnih pogubljenja političkih zatvorenika u Iranu, uglavnom Narodnih mudžahedina ali i ostalih levičara - narednih meseci ubijeno najmanje 4.400 ljudi. Između ostalih, stavljeno na teret zameniku teheranskog tužitelja Ebrahimu Raisiju (izabran za predsednika 2021).
  • 20. 7. - Michael Dukakis imenovan za kandidata Demokrata na predsedničkim izborima (jaki kandidati su bili i Jesse Jackson i Al Gore).
  • 20. 7. - Rezolucija 598 poziva na primirje između Iraka i Irana - Iran je prihvata.
  • 23 - 30. 7. - 35. Pulski filmski festival: Velika zlatna arena za film "Život sa stricem"[21].
  • 25. 7. - Skupština Srbije usvojila Nacrt amandmana na Ustav SR Srbije. Iste večeri, CK SK Srbije oštro osudio "autonomaško ponašanje vojvođanskih komunista" i pozvao narod da masovno izađe na ulice i dâ podršku "ugroženim Srbima sa Kosova".
  • 26. - 30. 7. - Operacija Mersad ("Zaseda") je poslednja velika operacija Iračko-iranskog rata, uspešan iranski kontranapad na Narodne mudžahedine.
  • 27. 7. - Četvorica osuđena na zatvorske kazne u Ljubljani (na slobodi do pravosnažnosti), 10.000 okupljenih pred zgradom suda.[22] Vrhovni vojni sud potvrdio u oktobru.
  • 28. 7. - Mošti kneza Lazara krenule iz Nove Ravanice kod Vrdnika u njegovu zadužbinu Ravanicu kod Ćuprije, (stižu 9. septembra 1989).
  • 30. 7. - CK SKJ preti oštrijim merama na Kosovu, poziva na zaustavljanje iseljavanja Srba i Crnogoraca sa Kosova, neki traže smenu Boška Krunića i dr.
  • 31. 7. - Jordan se odriče pretenzija na Zapadnu obalu.

Avgust/August/Kolovoz

[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]
  • Krajem leta u Jugoslaviji uveden "narodni hleb/kruh".
  • septembar?[23] - Afera Neum dobija publicitet: partijski funkcioneri SR BiH su dobijali povoljne kredite za podizanje vikendica u Neumu.
  • 3. 9. - Veliki miting u Smederevu, traži se ujedinjena Srbija.
Novčanica od 50.000 dinara ("pet miliona" starih)
  • 5. 9. - U opticaj ulazi novčanica od 50.000 (novih) dinara (zelena, lik devojke i Dubrovnik), vredi oko 17,8 dolara, prosečna plata je 316.000 dinara (novčanica vredi oko 33 DEM, do decembra 1989. pada ispod 1 DEM[24]).
  • 5. 9. - Zajednička sednica predsedništava SR Srbije i CK SK Srbije o Kosovu: tamo je teror, treba prihvatiti poruke sa mitinga solidarnosti (srpsko rukovodstvo se pozicionira i kao vlast i kao opozicija "birokratama"[25]).
  • 7. 9. - SKJ traži od Miloševića da zabrani mitinge, što on odbija[26].
  • 11. 9. - Masakr u St. Jean Bosco na Haitiju: napad na parohiju Jean-Bertrand Aristida, gine najmanje 13 ljudi, crkva izgorela a učesnici sledećeg dana prete novim napadima.
  • 12 - 14. 9. - Uragan Gilbert razara Jamajku i meksički Jukatan.
  • 13. 9. - Na Kosovo poslato još 270 milicionera zbog velikih tenzija (prošlog oktobra poslato 300); srpska deca iz Prekala bojkotovala školu jer ih Albanci maltretiraju[26].
  • 14. 9. - Predsednik Saveznog odbora SUBNOR-a Jugoslavije gen. Petar Matić Dule dao ostavku nakon što je u medijima kritikovan kao separatista; ostavku podneo i sekretar gen. Dušan Pekić koji je bio s njim u sporu[27].
  • 15. 9. - Miting radnika u beogradskoj Rakovici.
  • 16. 9. - Otkriven spomenik braniocima Beograda u Prvom svetskom ratu.
  • 17. 9. - 2. 10. - Održane XXIV. Olimpijske igre u Seulu. Poslednje učešče SFR Jugoslavije na letnjim igrama, osvojeno 12 medalja: 3 zlatne (Jasna Šekarić i Goran Maksimović u streljaštvu i vaterpolisti), 4 srebrne i 5 bronzanih.
  • 18. 9. - Mitinzi solidarnosti na Cetinju i Nikšiću (gde je izvikivano "Hoćemo Ruse" ili možda "Hoćemo gusle").
  • 18. 9. - Još jedan vojni udar na Haitiju, doveden gen. Prosper Avril (do 1990).
  • 20. 9. - Govor Margaret Thatcher u Bruggu protiv evropske ekonomske i političke unije, protivi se totalnom ukidanju kontrole na granicama.
  • 22. 9. - Veliki miting u Kraljevu - protiv "socijalističke buržoazije", za solidarnost sa Srbima na Kosovu.
  • 22. 9. - Istekao mandat predsjednika Libanona Amina Gemayela, nasljednik ne može biti izabran do novembra 1989; Selim Hoss i Michel Aoun imaju suparničke administracije.
  • 23. 9. - Oko 10.000 srpskih i crnogorskih srednjoškolaca bojkotuje nastavu i protestuje u Prištini. "Oslobođenje" javlja da su četvorica vojnika Albanaca osuđeni za planiranje ubistva stražara i krađu oružja iz skladišta[28].
  • 23. 9. - Kod Stratzinga u Austriji pronađena Venera iz Galgenberga stara 30.000 godina.
  • 24. 9. - Bogoljub Karić, privatni preduzetnik iz Peći, odlikovan Ordenom rada sa srebrnim vencem.
  • 24. 9. - Ben Johnson postavlja svetski rekord na 100 metara sa 9,79 sekundi, ali tri dana kasnije je diskvalifikovan zbog dopinga.
  • 24 - 26. 9. - Veliki protesti oko sastanka Svetske banke i MMF-a u Zapadnom Berlinu.
  • 26. 9. - Franc Šetinc i Boško Krunić, članovi politbiroa SKJ, dali ostavku; Šetinc napada srpski nacionalizam i "bezumlje koje nas... gura u katastrofu...".
  • 28. 9. - Na Kosovu uhapšeno 42-oje osumnjičenih separatista koji su delili letke u kojima se pozivalo na pobunu.
  • 29. 9. - NASA nastavlja sa letovima Space Shuttle-a, prekinutim 1986. zbog tragedije "Čelendžera".
  • 30. 9. - Dr. Josip Sokolić izveo prvu transplantaciju srca u Zagrebu.

Oktobar/Listopad

[uredi | uredi kod]
"Banovina" u Novom Sadu
  • 5. 10. - Demonstranti iz Bačke Palanke dolaze u Novi Sad, gde sa još nekoliko desetina hiljada ljudi traže ostavke pokrajinskih i lokalnih rukovodilaca ("Srušićemo vladu u Novome Sadu"); SK Srbije podržava demonstracije, optužuje vojvođansko rukovodstvo da je ohrabrilo albanski separatizam odbijanjem podrške mitinzima istine[30][31]. "Banovina" i rukovodioci tadašnje SAP Vojvodine su gađani jogurtom.
  • 5. 10. - Brazil dobija demokratski Ustav.
  • 5. 10. - Augusto Pinochet poražen na referendumu za još jedan mandat - odlazi s vlasti 1990.
  • 5. 10. - Krvavi neredi u Alžiru protiv vladajuće Fronte narodnog oslobođenja isprovocirani skokom cena; Chadli Bendjedid sutradan proglasio vanredno stanje; uvertira za reforme.
  • 6. 10. - "Jogurt revolucija": sukob demonstranata i milicije, Milovan Šogorov i predsedništvo SK Vojvodine daju ostavku (protesti se nastavljaju i sutradan).
  • 7. 10. - Antibirokratska revolucija u Crnoj Gori započinje s masovnim radničkim demonstracijama čiji je cilj srušiti rukovodstvo SK Crne Gore; traže se veće plate i izražava podrška Miloševiću.
  • 8. 10. - Milicija razbija demonstracije oko crnogorske skupštine, kod Žute Grede bačen suzavac na radnike koji su dolazili iz Nikšića; savezna partija osuđuje "nacionalističke snage" koje koriste proteste za "podrivanje ustavnog položaja" ove republike.
  • 9. 10. - Radnici i studenti u Titogradu i Nikšiću štrajkuju zbog upotrebe sile prethodnog dana.
  • 9. 10. - Predsednik predsedništva Raif Dizdarević se obratio naciji preko televizije, upozorava na mogućnost vanrednog stanja usred krize u kojoj se zemlja nalazi.
  • 9. 10. - Predsedništvo CK SK Slovenije šalje pismo podrške P CK SK Crne Gore: šovinisti pokušavaju iskoristiti stihiju nezadovoljstva zbog stanja u zemlji. Slovensko rukovodstvo prvi put otvoreno kritizira srpske političare.[32]
  • 9. 10. - Dva vagona ekspresnog voza Skopje-Beograd iskočila iz šina u Lapovu, 33 mrtvih.
  • 11. 10. - CK SK Srbije osuđuje podršku koju je slovenački CK dao intervenciji milicije u Titogradu i odbacuje optužbe za nacionalizam.
  • 12. 10. - Izašao prvi broj hrvatskog časopisa za žene "Mila" (izlazi do 2005.).
  • 13. 10. - Crnogorski sekretar za unutrašnje poslove Lazar Đođić podneo ostavku (titogradski studenti štrajkuju glađu, pridružilo im se nekoliko stotina beogradskih kolega). Peticija radnika banjalučkog "Rudija Čajavca" zahteva hitne reforme i rešavanje kosovskog problema. Ivica Račan indirektno optužuje Miloševića da želi biti "novi Tito".
  • 13. 10. - Druga predizborna debata u SAD, Dukakis kaže da ne bi podržao smrtnu kaznu čak i ako bi njegova supruga bila žrtva - misli se da mu je to bio glavni razlog za neuspeh.
  • 14. 10. - Intervju predsednika predsedništva Slovenije Janeza Stanovnika, u kome optužuje svog srpskog pandana Miloševića za staljinističke tendencije i nameru prevlasti u federaciji.
  • 14. 10. - SIV najavljuje olakšavanje programa štednje.
  • 15. 10. - Milošević u intervjuu: biće ustavne krize ako Srbija ne dobije veću kontrolu nad pokrajinama[33].
  • oktobar - Salvadorski građanski rat: izveštaj Amnesty International tvrdi da su odredi smrti oteli, mučili i ubili stotine osumnjičenih disidenata u proteklih 11 meseci.
  • 16. 10. - Milanko Renovica i Kolj Široka, članovi predsedništva CK SKJ dali ostavke (prvi se dovodi u vezu sa "nezakonitim dozvolama za građenje").
  • 17 - 19. 10. - XVII (vanredna) sednica CK SKJ koja se trebala baviti krizom u zemlji, ali bez rezultata; na glasanju o poverenju predstavnik Srbije Dušan Čkrebić nije dobio dovoljan broj glasova (ponudio ostavku, ali Milošević to nije dozvolio); Vasil Tupurkovski prvi put koristi izraz "neprincipijelna koalicija"; Vinko Hafner preti prstom Miloševiću.
  • 19. 10. - U Ujedinjenom Kraljevstvu zabranjeno prenošenje intervjua sa pripadnicima IRA-e - BBC ovo zaobilazi angažovanjem glumaca.
  • 20. 10. - U škotskom gradu Kirkcaldyju hrvatski politički emigrant Nikola Štedul preživljava atentat nakon koga je uhapšen njegov počinitelj, agent SDB Vinko Sindičić.
  • 20. 10. - Oko 40.000 Srba protestuje u Kosovu Polju zbog glasa nepoverenja Dušanu Čkrebiću, učenici i studenti nastavljaju bojkot nastave.
  • 22. 10. - Savezna skupština odobrila ustavne amandmane - više tržišnih mehanizama, Srbija ima veću kontrolu na Kosovu (treba da ih odobre i republičke i pokrajinske skupštine).
  • 25. 10. - Predsjednik crnogorskog izvršnog vijeća Vuko Vukadinović daje ostavku nakon što pet članova vlade nije dobilo povjerenje u skupštini.
  • 27. 10. - Predsednik Regan odlučio da se zbog ugrađenih prislušnih uređaja sruši skoro završena nova ambasada u Moskvi.
  • 29. 10. - Masakr kod El Ampara u Venecueli, 14 ribara ubijeno jer su zamenjeni za gerilce.
  • 29. 10. - U Japanu puštena konzola Sega Mega Drive (u Evropi od 1990).
  • 30. 10. - Prva intifada: autobus kod Jerihona napadnut Molotovljevim koktelima, stradalo pet Izraelaca.
  • 30. 10. - Ayrton Senna dobio prvi od tri šampionata Formule 1.
  • oktobar - Inflacija u Jugoslaviji 217%.
  • jesen - Pokret imama u BiH, povodom odnosa u Islamskoj zajednici.

Novembar/Studeni

[uredi | uredi kod]

Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]
Benazir Bhutto
  • 1. 12. - Bahrudin Bijedić, generalni konzul SFRJ u Čikagu, Vinko Mir, šef njujorškog ogranka Ljubljanske banke, i još trojica optuženi u SAD za pranje novca (Bijedić i Mir oslobođeni optužbi sledećeg septembra); sumnjiče se i za špijunažu[34][35].
  • 1. 12. - Održan prvi Svetski dan borbe protiv side.
  • 1. 12. - Vrhovni sovjet SSSR sproveo amandmane na ustav i izbornu reformu, izbori za Kongres narodnih deputata SSSR sledećeg marta.
  • 1. 12. - Počinje desetogodišnji Bugenvilski građanski rat za otcepljenje otoka Bougainvilla od Papue Nove Gvineje.
  • 2. 12. - Australska vlada zatvorila jugoslovenski konzulat u Sidneju, jer nisu želeli predati policiji čuvara koji je ranio hrvatskog demonstranta pre pet dana.
  • 2. 12. - Benazir Buto postala premijer Pakistana, kao prva žena na čelu jedne islamske zemlje (1988-90 i 1993-96).
  • 5. 12. - Kosovski PK odbio povratak Kaćuše Jašari i Azema Vlasija na položaje i ocenio da su novembarske demonstracije u Prištini bile spontane i nisu bile antijugoslovenske (podele između Albanaca i Srba u tom telu).
  • 5 - 6. 12. - Štrajk u rudniku uglja u Labinu (traže bonus jer su ispunili godišnju kvotu), radnici iz obućarske industrije pred Saveznom skupštinom u Beogradu.
Jermenski zemljotres
Nastradali Pan Amov avion
  • 21. 12. - Eksplodirao Pan Am-ov avion iznad Lokerbija u Škotskoj - 259 mrtvih iz aviona i 11 iz naselja - za teroristički akt je optužena Libija.
  • 22. 12. - U sarajevskoj "Skenderiji" prikazan "Dom za vešanje".
  • 22. 12. - Potpisani Njujorški sporazumi između Kube, Angole i Južne Afrike kojim se strane trupe povlače iz Angole i omogućava nezavisnost Namibije 1990. Rezolucijom SB UN osnovana Verifikaciona misija UN za Angolu (tamošnji građanski rat se nastavlja).
  • 22. 12. - Ubijen Chico Mendes, brazilski sindikalista i ekologista.
  • 28. 12. - Savezna skupština odbila prihvatiti zakon potreban za nastavak podrške MMF-a Jugoslaviji - povod za ostavku vlade.
  • 29. i 30. 12. - Savezna skupština usvojila Zakon o preduzećima (stupa na snagu 1. januara)[38] - osnova Markovićeve privatizacije. Sutradan usvojen i Zakon o stranim ulaganjima.
  • 30. 12. - Predsednik SIV-a Branko Mikulić dao ostavku, ne želeći da prihvata odgovornost za nagomilane ekonomske probleme (inflacija 250% itd.) - prvi pad jugoslovenske vlade od 1939.

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]

1988. u temama

[uredi | uredi kod]

Rođenja

[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]

Smrti

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1988.

Januar/Siječanj – Februar/Veljača

[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak – April/Travanj

[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj

[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz

[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad

[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac

[uredi | uredi kod]

Kroz godinu

[uredi | uredi kod]

Nobelova nagrada za 1988. godinu

[uredi | uredi kod]

Literatura

[uredi | uredi kod]

Povezano

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. ↑ https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/190161/krivac-za-smrt-troje-mladih-splicana-i-dalje-mirno-seta-gradom
  2. ↑ Ion Mihai Pacepa. The Kremlin’s Killing Ways. nationalreview.com November 28, 2006
  3. ↑ Italy to give Yugoslavia economic aid. upi.com Archives Jan. 29, 1988
  4. ↑ The number of AIDS cases reported to the World.... upi.com Archives Feb. 12, 1988
  5. ↑ Yugoslav panel says Waldheim document forged. upi.com Archives Feb. 10, 1988
  6. ↑ Missing cable linked to evidence against Waldheim. upi.com Archives Feb. 26, 1988
  7. ↑ Romania a modern horror story. washingtonpost.com Archive By Jim Hoagl August 9, 1988
  8. ↑ Razing Romania. nybooks.com January 19, 1989
  9. ↑ Stephen John Stedman; Donald S. Rothchild; Elizabeth M. Cousens (2002). Ending Civil Wars: The Implementation of Peace Agreements. Lynne Rienner Publishers. str. 362–. ISBN 978-1-58826-083-3.
  10. ↑ Police directed traffic and kept order Thursday in front.... upi.com Archives March 24, 1988
  11. ↑ Jasna Dragović-Soso (January 2002). Saviours of the Nation?: Serbia's Intellectual Opposition and the Revival of Nationalism. C. Hurst & Co. Publishers. str. 158. ISBN 978-1-85065-457-5.
  12. ↑ Officials indicted in Yugoslavian financial scandal. upi.com Archives May 10, 1988
  13. ↑ Parliament voted Saturday to support the economically embattled government.... upi.com Archives May 14, 1988
  14. ↑ Communist Party seeks way out of Yugoslav crisis. upi.com Archives May 27, 1988
  15. ↑ Yugoslavia introduces sweeping economic reforms. upi.com Archives May 28, 1988
  16. ↑ The ruling Communist Party Central Committee received authorization Tuesday.... upi.com Archives May 31, 1988
  17. ↑ About 10,000 strike over wage freeze. upi.com Archives June 23, 1988
  18. ↑ Local officials defend anti-state protests. upi.com Archives June 23, 1988
  19. ↑ Govor naroda, vreme.rs
  20. ↑ "Od navijača Zvezde spasavaj se ko može!", Borba, 19. jul 1988, str. 9
  21. ↑ 35. Pulski filmski festival Arhivirano 2021-10-16 na Wayback Machine-u. arhiv.pulafilmfestival.hr
  22. ↑ A military court Wednesday sentenced three journalists and a.... upi.com Archives July 27, 1988
  23. ↑ Belma Buljubašić: Osvajanje slobode u “tamnom vilajetu”[mrtav link]. visoko.co.ba
  24. 1 2 Povijesne tečajne liste: Jugoslavenski dinar 1966.-1991. kunalipa.com
  25. ↑ Jović 2003, 423
  26. 1 2 Police reinforcements sent to troubled province. upi.com Archives Sept. 13, 1988
  27. ↑ Demonstrations plague Yugoslavia. upi.com Archives Sept. 16, 1988
  28. ↑ Serbian teenagers demonstrate in Yugoslavia. upi.com Archives
  29. ↑ "Borba", 3. okt. 1988
  30. ↑ Rally shakes local Yugoslav leaders. upi.com Archives Oct. 5, 1988
  31. ↑ Yugoslav provincial Communist Party leadership quits as protesters clash with police. upi.com Archives Oct. 6, 1988
  32. ↑ Jović 2003, 425
  33. ↑ Serbian Communist Party leader Slobodan Milosevic said in an.... upi.com Archives Oct. 15, 1988
  34. ↑ Espionage hinted in money-laundering case. upi.com Archives Dec. 5, 1988
  35. ↑ Indicted Yugoslav consul general target of spy probe. upi.com Archives Dec. 15, 1988
  36. ↑ Viaţă de fotbalist: Belodedici a rămas în Iugoslavia!. jurnalul.ro
  37. ↑ Suspects arrested in diamond heist. upi.com Archives Dec. 20, 1988
  38. ↑ Službeni list SFRJ 77/88, → Baza pravnih propisa bpp.uzzpro.gov.rs
  39. ↑ Irate Yugoslavs March on Parliament, New York Times, Oct. 4, 1988
  40. ↑ Opposition movements bloom in East Europe. upi.com Archives Dec. 13, 1988
  41. ↑ Explore Yugoslavia LP Album from 1988 on Discogs. discogs.com (pristup. 17. 7. 2016.)
Literatura
  • Jović, Dejan. Jugoslavija Država koja je odumrla. Prometej Zagreb 2003

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]